- rujna 2021. u Hotelu Jadran u Rijeci, u organizaciji Udruge Civis Mundi održana je konferencija/Okrugli stol pod nazivom „Integracija osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom u Republici Hrvatskoj“ s ciljem održavanja konstruktivne rasprave o procesu integracije u Hrvatskoj.
Ovakve rasprave i manifestacije imaju cilj pomoći promicanju svjesnosti u široj javnosti o problematici s kojom se susreću osobe s međunarodnom zaštitom u procesu svoje integracije. Osim širenja svjesnosti ove problematike u Hrvatskoj, održavanje ove konferencije posebno je usmjereno na upoznavanje građana i stručnjaka na području Rijeke i Primorsko-goranske županije sa spomenutom problematikom. Cilj je senzibilizirati građane za prihvaćanje svojih novih sugrađana, potaknuti što bolju integraciju migranata u lokalnu zajednicu te, najvažnije, pronaći adekvatan smještaj za osobe koje su u potrazi za svojim novim domom.
U srhu što konstruktivnije i informativnije rasprave kao paneliste našeg okruglog stola pozvali smo stručnjake koji se već godinama bave problematikom osoba s međunarodnom zaštitom. Uvaženi panelisti bili su redom ravnatelj Ureda Vlade Republike Hrvatske za ljudska prava i prava nacionalnih manjina; gospodin Alen Tahiri, ravnateljica Uprave ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike; gospođa Nada Zrinušić, državna tajnica u ministarstvu unutarnjih poslova; gospođa Terezija Gras, zamjenik državnog tajnika u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske; gospodin Dario Magdić, pravobraniteljica za djecu gospođa Helenca Pirnat Dragičević, te predstavnica zaklade „Vaša pošta“; gospođa Senka Klarić.
Uvažene paneliste zamolili smo da nas upoznaju s načinom na koji se njihovi Uredi bave spomenutom problematikom, da predstave ciljeve i sadržaje planova koje njihovi Uredi sastavljaju, da nas upoznaju sa sredstvima koja su na raspolaganju za poticanje što bolje integracije osoba s međunarodnom zaštitom i predstave neke od prepreka s kojima se susreću u svom radu.
Gospodin Tahiri upoznao je goste okruglog stola s novim Akcijskim planom koji obuhvaća oko 10 područja i 74 aktivnosti usmjerene na osiguravanje socijalne skrbi, zdravstvene zaštite, učenje hrvatskog jezika, obrazovanje, osiguravanje smještaja, stanovanja i zapošljavanje osoba s međunarodnom zaštitom, te ističe razliku u odnosu na stari Akcijski plan koja se odnosi na međuresornu i međunarodnu suradnju. Također i suradnju s jedinicama lokalne samouprave, kao i sa lokalnom zajednicom. Gospodin Tahiri ističe da je ključno senzibilizirati građane Republike Hrvatske o novim sugrađanima i ići u korak s ostalim članicama Europske unije, kako bi i naši građani promijenili perspektivu prema novim sugrađanima i ne bi ih percipirali kao ugrozu, već osobe kojima žele i mogu pomoći u što lakšoj integraciji u novu okolinu. Građane se planira, navodi gospodin Tahiri, senzibilizirati kroz edukacije i promotivne sadržaje, koje će ih što bolje upoznati s problematikom s kojom se suočavaju novi građani naše države. Na konferenciji imali smo prilike vidjeti i video projekciju Ureda Vlade Republike Hrvatske za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, koja prikazuje upravo spomenutu problematiku na način koji je blizak i jasan svakom građaninu Republike Hrvatske. Nadalje, gospodin Tahiri nas upoznaje i sa sredstvima raspoloživim u svrhu što uspješnije integracije osoba s međunarodnom zaštitom, koji zasada iznose 80 000 000kn, te su većinom financirana iz EU fondova, no planira se nastaviti s osiguravanjem još financijskih sredstava kako bi se proveli svi planovi i ciljevi Akcijskog plana do 2023. godine.
Državna tajnica u ministarstvu unutarnjih poslova, gospođa Terezija Gras upoznala je prisutne s načinom na koji se nose sa novonastalom situacijom u Afganistanu, te da je održano već nekoliko sastanaka s ciljem dogovora humanitarnih akcija kako bi se ljudima koji su izbjegli pružio adekvatan smještaj što bliže njihovom domu i kako bi im se pomoglo da se u svoju državu mogu i vratiti. Također, upoznaje nas i s ciljem da se osigura smještaj i prihvaćanje osjetljivih skupina poput žena i djece. Upoznaje nas s podatkom da je u Europsku uniju evakuirano već 10 000 Afganistanskih državljana i da ih je 20 smješteno u Kutinu u Republici Hrvatskoj. Za njih planira se pronalazak adekvatnog smještaja s obzirom da su svi zatražili međunarodnu zaštitu. Cilj je smjestiti te osobe i u druge gradove u Hrvatskoj, pa tako i Rijeku. Gospođa Gras navodi da se i dalje planira nastavak financiranja projekata koji doprinose integraciji, te proširiti suradnja s drugim ministarstvima, centrima za socijalnu skrb, obrazovnim ministarstvima. Navodi da je cilj uključiti i gradske vlasti kako bi doprinijele rješavanju pitanja smještaja osoba s međunarodnom zaštitom i osiguravanja pomoći pri plaćanju stanarine. Napominje kako možemo učiti i iz primjera drugih članica Europske unije koji imaju tradiciju u prihvaćanju migranata, te da razmjenom takvih iskustava Republika Hrvatska može puno naučiti.
Gospođa Nada Zrinušić, ravnateljica Uprave ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, ističe kako su osobe s međunarodnom zaštitom jedna od ranjivih skupina u našem društvu i da je važno znati da sva socijalna prava koja pripadaju svakom državljaninu Republike Hrvatske, pripadaju i osobi pod međunarodnom zaštitom. Osim novčanih prava, ističe i važnost prava na savjetovanje. Savjetovanje pomaže u olakšavanju integracije, upoznavanju osobe s njezinim pravima i umrežavanju s dugim tijelima. Gospođa Zrinušić informira da Ministarstvo financira 8 projekata koji se bave spomenutom populacijom, a natječaji za iste izlaze svake 2 godine. Sredstva s kojima financiraju projekte dolaze od igara na sreću, te iz EU fondova. Buduće aktivnosti Ministarstva jesu, kaže Zrinušić, usmjeriti se na zapošljavanje i socijalnu politiku. Stoga se planira uvesti i usluga socijalnog mentorstva koja će biti definirana zakonom o socijalnoj skrbi kako bi omogućila da stručnjaci iz centara za socijalnu skrb mentoriraju osobe s međunarodnom zaštitom i koordiniraju njihovu integraciju, kroz osiguravanje mjesta na tržištu rada i povezivanje s lokalnom zajednicom. Ministarstvo, saznajemo, i dalje planira nastaviti financirati i civilne organizacije koje se planiraju baviti ovom problematikom.
Pravobraniteljica za djecu, gospođa Helenca Pirnat Dragičević, govorila je o važnosti zaštite djece koja migriraju bez nadzora i roditeljske skrbi. U 2020. godine u Hrvatsku stiglo je 186 djece bez roditeljske skrbi. Najčešće su smješteni u domove s djecom koja imaju smetnje u ponašanju, te Pirnat Dragičević to vidi kao problem s obzirom da iskustvo pokazuje da dolazi do sukoba i neprihvaćanja djece stranaca od strane takve populacije u domovima. Gospođa Pirnat Dragičević navodi da je važno osigurati smještaj koji je adekvatniji populaciji djece pod međunarodnom zaštitom, kako bi se osjećali prihvaćeno i sigurno na hrvatskom tlu. Upoznaje nas i sa problematikom posebnih skrbnika, koji su, prema iskustvu njezinog Ureda sve manje motivirani za preuzimanje takvog posla i stoga kontakt s djetetom koji je pod njihovim skrbništvom također nije adekvatan. Također, govori o planiranju profesionalizacije zanimanja skrbnika i edukaciju i osposobljavanje skrbnika o postupanju s djecom bez pratnje kako bi taj prvi i najvažniji kontakt djeteta s našom državom bio što sigurniji i u najboljem interesu djeteta. Pravobraniteljica zaključno navodi i potrebu sve veće podrške Ministarstva znanosti i obrazovanja, kako bi se osigurali standardi za što bolje obrazovanje djece s međunarodnom zaštitom, udžbenici za pripremnu nastavu, učenje hrvatskog jezika i postupak standardizacije za procjenu djeteta pri upisu u školu.
Predstavnica zaklade „Vaša pošta“, gospođa Senka Klarić, upoznaje nas s dugogodišnjom praksom svoje zaklade koja osigurava policu životnog osiguranja djeci u sustavu socijalne skrbi. Navodi da je u zadnje vrijeme na popisu stipendista sve više i djece pod međunarodnom zaštitom. Objašnjava kako nakon što završe sa programom socijalne skrbi, ostaju prepušteni sami sebi i stoga im njezina zaklada osigurava sredstva kako bi što lakše započeli samostalni život. Konkretno se radi o iznosu oko 6000 eura koji se isplaćuje u ratama, a koristi se isključivo u svrhu plaćanja stanovanja i hrane. Njezini suradnici stipendistima nude i pomoć pri potrazi stana, posla i svega potrebnoga jer kako kaže, potreban je i razgovor, samo novac nije dovoljan. Gospođa Klarić navodi da se Hrvatska pokazala kao otvorena zajednica, širokog srca i da su djeca s kojima radi rado prihvaćena od zajednice, dijeli s nama podatak o čitavom nizu uspješnih priča o integraciji i ulijeva nadu u uspješan proces integracije osoba s međunarodnom zaštitom u Hrvatsku.
Zaključno, zamjenik državnog tajnika u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, gospodin Dario Magdić, predstavlja drugu skupinu građana pripadnika hrvatskog naroda bez hrvatskog državljanstva koji dolaze i žele biti u Hrvatskoj. To su najčešće, navodi, potomci hrvatskih iseljenika. Cilj njegovog Ureda jest potaknuti te ljude da se vrate u Republiku Hrvatsku. Gospodin Magdić predstavlja Ured za dobrodošlicu koji upravo i kako samo ime govori, pomaže da se dobrodošlim osjećaju svi hrvatski iseljenici i njihovi potomci koji žele živjeti u Republici Hrvatskoj, a nemaju hrvatsko državljanstvo. Također, predstavlja program kojim se potiče tu populaciju na povratak u Republiku Hrvatsku koji se sastoji od plaćenog tečaja hrvatskog jezika pri Sveučilištu, te stipendiranje smještaja i boravka u Hrvatskoj. Osim navedenog, u Uredu za dobrodošlicu, svatko od povratnika dobiva svog mentora savjetnika koji ih upoznaje sa svim pravima koje mogu ostvariti. Pomažu im pri stjecanju prava na državljanstvo, prikupljanju svih važnih papira, upisivanju u školu, pronalaženju smještaja i stanovanja. Gospodin Magdić smatra da se populacija s kojom radi pri povratku u Hrvatsku susreće s gotovo istom problematikom kao osobe s međunarodnom zaštitom, te da se iskustva rada njihovog Ureda mogu primijeniti i na pospješivanje integracije migranata i izbjeglica u Hrvatskoj.
Prema gore navedenom, evidentno je da je na Okruglom stolu otvoreno više važnih tema i iznesen velik broj vrijednih i važnih informacija o procesu integracije osoba s međunarodnom zaštitom. Prilika je to da se dobije detaljan uvid u različite aspekte integracije u Hrvatskoj, te mogućnost daljnjeg unaprijeđena, što nam je svima zajednički cilj. Ovo je samo jedna u nizu takvih manifestacija na putu što boljeg i uspješnijeg procesa integracije izbjeglica, migranata, maloljetnika, Hrvata i radnika iz trećih zemalja u hrvatsko društvo.
Naš okrugli stol nastavio se u neformalnom obliku na zajedničkom domjenku, a mi vjerujemo da će se ova tema nastaviti u još mnogo prilika i susreta, za čiju organizaciju ćemo se i sami pobrinuti.
